Stich Simon Marius

Simon Marius

Matematičar-lijećnik-astronom

1573-1624

Simon Marius (Mayr)

Ukratko životopis i njegovi istraživćki rezultati

Porijeklom iz Gunzenhausen-a, matematićar, lijećnik, astronom i pisac kalendara Simon Mayr (1573–1624), samozvani Marius, bio je grofovski dvorski matematićar u Ansbach-u. Istovremeno je sa Galilejom otkrio Jupiterove mjesece, ali objavio je to tek poslije njega, našto ga je Galileo obilježio za plagijat (kopiju). Danas je jasno da je Marius otkrio Jupiterove mjesece potpuno neovisno o Galileu i da su njegova promatranja bila djelomice nešto točnija. Još za njegova života bilo je neospravno da je on kao prvi evropljanin opisao Andromedsku maglu.

Životopis

Marius je rođen 10. Sijećnja 1573. u Gunzenhausen-u, a umro 26. Prosinca (jul.) 1624. u Ansbach-u. Njegov otac Reinhard Marius bio je jedno vrijeme gradonaćelnik, majka se zvala Elisabeth. 1606 vjenćao je Felicitas Laurer, kćer njegovog tiskara knjiga Hans-a Laurer (1560-1641) iz Nürnberg-a. Imali su najmanje dva sina i pet kćeri.

Odlućujeće za njegovu izobrazbu bilo je da ga je grof Georg Friedrich ćuo pjevati. Vladaru se dopalo, pa ga je uzeo 1586. u plemićku školu u Heilsbronn, koju je pohađao do 1601 i postao njen najpoznatiji učenik. Nije ništa postalo od planiranog studija u Könisberg-u, a umjesto toga Marius je mogao otputovati 1601. u Tycho Brahe u Prag, Konaćno je studirao medicinu u Padovi, gdje je smio susresti Galilea. 1604–1605 bio je presjedavajući član njemaćke studentske –nacije u Padovi. Od 1606 do njegove smrti 1624 (po Gregorijanskom kalend. 5. Sijećnja 1625) bio je dvorski matematićar u Ansbach-u.

Istraživanja

U godini 1594. Počeo je Marius sa metereološkim bilješkama. Za godine 1601. do 1629. izdati su godišnji kalendari Prognosticon astrologicum. Matematsku ekscelenciju dokazao je Marius upravo 1610. kada je u Ansbach-u objavio kao prijevod sa grčkog Prvih šest knjiga Elementorum Euclidis. Još u prijeteleskopskoj eri bio je jedan iskusni promatrać, koji je o kometama 1596. publicirao i precizno odredio položaj supernove u sazvježdu Ophiuchus (Zmijonoše) od godine 1604. Pomocu njegovog potjecatelja Johannes-a Philipp Fuchs von Bimbach, mogao je Marius od ljeta 1609. koristiti beligijski dalekozor, kojim je po osobnom Iskazanju 29. Prosinca 1609. otkrio velike Jupiterove mjesece, a po julianskom datumu- dakle jedan dan poslije Galilea, koji je njegove podatke već poduzimao u gregorijanskom stilu. To je obavjavio tek prvi put u Prognostic-u 1612.

Svoje znanstvene rezultate publicirao je Marius tek 1614 u Mundus lovialis, našto ga je njegov poznati talijanski konkurent označio za plagijat u Il Saggiatore od 1623. Galileo je već svoje prvenstvo osigurao u Ožujku 1610, a po Sidereus Nuncius (Zvjezdani vjesnik). Marius je promatrao i poneke detalje, koje Galileo nije napomenuo. Primjetio je da su putanje kao i ekliptike Jupiterovih mjeseca (satelita) lagano nagnute naspram ekvatorijalne površine Jupitera, a po ćemu se mogu objasniti odstupanja u širini. Marius je ustanovio da se i svjetlost Mjeseca mijenja i proračunao je to u tabelama za 1608. do 1630.

Marius je u jednom pismu od ljeta 1611. spomenuo i promatranja planeta Venus, a sunčane mrlje promatrao je od Kolovoza 1611. I pronađe u Studenom da je kretanje sunčevih mrlja (pjege) nagnuto, a potom i ekvatorialna površina suca u odnosu na ekliptiku. U godini 1619. pretpostavljao je njihov periodicitet. U Prosincu 1612. Promatrao je Marius kao prvi evropljanin Andromedsku maglu a 1618. pratio je od konca Studenog do Prosinca treći i veliki od tri kometa, u istoj godini.

Premda je Marius podnio vrlo važna astronomska otkrića ranog 17. stoljeća,podvrgnuo se je heliocentrićkoj nauki i davao prednost Tychonskoj sliki svijeta, Ovome je pristupio bio, neovisno od Braha, dok je po prvi put ćitao Copernicus-a , u zimi između godina 1595 i 1596.

Još uvijek stoje djela Mariusa pod sjenama plagijata, premda se moglo početkom 20. stoljeća dokazati da je Marius potpuno samostalno istraživao, a i njegova rana promatranja su djelomice bliža modernim vrijednostima, nego ista od Galilea.

Počasti i priznanja

Godine 1612 dobio je Marius na poklon srebreni pokal od grada Gunzenhausen. Imenovanja Jupiterovih trabanta (satelita ili mjeseca), imenom ljubimaca mitološkog božanskog oca, a uvedena u 20. stoljeću, vraćaju se na Mariusa koji je na to 1613. u Regensburg-u potaknut od Johann-a Kepler.

IAU odaje čast Mariusu imenovanjem jednog mjesećevog kratera kao i susjednog „Marius Hills“ i „Rima Marius“. 2014. IAU daje provizorno „1980SM“ nazvane asteroide imena „(7984) Marius“. U Gunzenhausen-u je nazvana Gimnazija po Simon Marius i jedna spomen ploča podsjeća na njega. U Ansbach-u u kongresnom centru Onoldia nalazi se dvorana Simon-Marius. 1991. Lions-Club daruje jedan spomenik za Marius-a na malom trgu zamka (Schloßplatz), kojeg je ostvario München-ski umjetnik Fridrich Schelle. U po njemu povezanim gradovima nazvane su i ulice po Marius Simon.